Umijeće pripreme samoborskog koruznog kruha dobilo status nematerijalnog kulturnog dobra

Na održanoj konferenciji za medije, 7. listopada, u Gradu Samoboru prezentiran je novi uspjeh samoborskih autohtonih proizvoda. Samoborski „zlatni kruh“ uvršten je na listu nematerijalnih kulturnih dobara RH. Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija ocijenilo je da „Umijeće priprema koruznog kruha“ ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Ovom odlukom kruh postaje dio baštine koja seže unatrag u 14. i 15. stoljeće, odražavajući vrijedne tradicije sela oko Samobora, uključujući Hrastinu, Farkaševec i Domaslovec.

Ovaj koruzni kruh, popularno nazvan "Samoborski zlatni kruh," izdvaja se po svojoj jedinstvenoj recepturi i tradicionalnom načinu pripreme koji se očuvao kroz generacije. Kruh se prodaje na tržnicama u rezanom obliku, omotan u bijeli papir, a karakterizira ga slatkasta aroma, gustoća i izrazito mrvasta struktura. Ovo umijeće pripreme prenosilo se kroz generacije usmeno, bez značajnijih promjena u recepturi.

U procesu zaštite i promocije ovog kulturnog dobra, ključnu ulogu odigrala je Udruga Etno Fletno, koja već gotovo 15 godina djeluje u Samoboru, čuvajući i promovirajući lokalne narodne običaje i tradiciju. Udruga je organizirala niz gastronomskih radionica i aktivno sudjelovala u manifestacijama koje su pridonijele promociji Samoborskog koruznog kruha. Iz Udruge je potekla ideja da se pokrene postupak zaštite izrade samoborskog koruznog kruha te je pokrenula postupak zaštite umijeća pripreme kod Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Od ideje do realizacije protekle su dvije i pol godine te su odrađene mnoge radionice, sakupljena su iskustva mnogih poznatih krušarica sa samoborskog područja, traženi su dokazi, recepti i fotografije te su uzorci podvrgnuti raznim analizama.

Marija Lindić, predsjednica Udruge Etno Fletno, izrazila je svoju sreću i ponos što su uspjeli zaštititi Samoborski koruzni kruh i zahvalila se svim partnerima i podržavateljima, uključujući Grad Samobor i Renatu Razum iz Poduzetničkog centra Samobor.

„Članice Udruge godinama pripremaju i peku kruh, a umijeće se prenosi s generacije na generaciju i to nas je potaknulo na zaštitu, a kako ne bi palo u zaborav. Kruh je nekada bio doručak, ručak i večera, glavno jelo i desert. Zaista sam sretna i ponosna da smo uspjele zaštiti samoborski koruzni kruh. Samoborski zlatni koruzni kruh zaslužio je zaštitu na europskoj razini i u tom ćemo smjeru ići dalje“.

Najstarija i najpoznatija kumica na Dolcu, devedesetogodišnja Anastazija Novoselec iz Domaslovca, koruzni kruh priprema i prodaje 70 godina, a traže ga svi kupci, ne samo iz Hrvatske već i inozemstva.

„Za dobar koruzni kruh važni su domaći sastojci, kukuruz i kvasac te krušna peć. Veliki kruh peče se i po tri sata “ – rekla je Anastazija Novoselec istaknuvši kako je ponosna na svoju djecu i unuke koji nastavljaju tradiciju pripremanja i pečenja pravog koruznog kruha.

Gradonačelnica Samobora, Petra Škrobot, također je istaknula važnost očuvanja tradicije, te naglasila kako je ključno zajedničkim naporima sačuvati ne samo način izrade kruha nego i proizvodnju domaćeg kukuruza i krušne peći.

„Sretna sam, ponosna i zahvalna Udruzi Etno fletno i vrijednim člancima koje su pokrenule ovu inicijativu da se zaštiti samoborski koruzni kruh. Hvala vam na čuvanju tradicije. Samoborski koruzni kruh je, uz ostale zaštićene samoborske proizvode, iznimno važan i zato zajedničkim snagama nastavljamo na putu prema europskoj zaštiti“.

Nakon što je Samoborski "zlatni kruh" dobio status nematerijalnog kulturnog dobra, važno je kontinuirano provoditi mjere zaštite kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja ili pretjerane komercijalizacije uz pridržavanje povijesno tradicijske matrice.

Samoborski koruzni kruh i sve ono što se nekada uz njega jelo, namaz od čvaraka, čvarci, češnofke, pekmezi, kiselo mlijeko, gibanice, sir i vrhnje i druge domaće delicije degustirale su se u subotu, 7. listopada na Trgu kralja Tomislava, a događanje je privuklo velik broj posjetitelja.