Toplinski val u Svetoj Nedelji: Spašavaju se ribe na jezerima, službe u pripravnosti

Dugotrajni toplinski val i višetjedni period bez oborina ostavili su dubok trag na vodostaje rijeka i jezera diljem Europe i Hrvatske pa tako i Svete Nedelje. Ekstremne temperature i suša ne predstavljaju rizik samo za zdravlje građana, već donose i povećanu opasnost od požara te rizik od naglih, silovitih ljetnih nevremena. O trenutačnoj situaciji na području Svete Nedelje, preventivnim mjerama na lokalnim jezerima te spremnosti žurnih službi razgovarali smo s Ivanom Štimcem, zapovjednikom Vatrogasne zajednice grada Svete Nedelje i načelnikom gradskog Stožera civilne zaštite.

Dugotrajne vrućine i suša znatno su utjecale na rekordno niske vodostaje širom zemlje. Kakva je danas situacija na svetonedeljskim jezerima i prijeti li opasnost od pomora ribe?

"U stalnom smo kontaktu s predstavnicima lokalnih ribolovnih društava. Na pojedinim jezerima već se aktivno odrađuju preventivne mjere kako bi se izbjegao pomor riba uzrokovan visokim temperaturama i niskim vodostajem. S pomoću solarnih pumpi i miješanjem sa svježom vodom nastojimo održati potrebnu razinu kisika u vodi i stabilizirati uvjete za riblji fond."

S obzirom na to da je meteoalarm zasvijetlio crvenim kada je u pitanju opasnost po zdravlje od ekstremnih vrućina je li to ujedno i znak "STOP" za samostalno "hendlanje" s ekstremnim vremenskim uvjetima i vrijeme za poslušnost kada su upute stručnih službi u pitanju?

"Upozorenje na visoke temperature na snazi je za većinu Hrvatske, pa tako i za naše područje, a prema prognozama potrajat će cijeli tjedan. Naša je dužnost upozoriti sugrađane na opasnosti, no dužnost je i svakog pojedinca da poduzme mjere kako bi zaštitio sebe, svoju djecu i starije osobe." - kaže Štimac i dodaje da osnovne preporuke uključuju:

• Izbjegavanje izravnog sunca: Ne boravite na otvorenom u periodu od 10 do 17 sati, što se posebno odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i kronične bolesnike.

• Hidrataciju i hlađenje: Unos dovoljno tekućine i rashlađivanje prostorija u kojima boravite. Preporuka je da se rashladni uređaji ne postavljaju na temperaturu nižu od 7°C u odnosu na vanjsku.

• Oprez u prometu i vozilima: Ne krećite na put u najtoplijem dijelu dana i uvijek uz sebe imajte pitku vodu. Posebno je važno naglasiti da djecu i životinje nikada i ni pod kojim okolnostima ne ostavljajte u parkiranim vozilima!

Visoke temperature donose i znatno veći rizik od požara na otvorenom prostoru. Svjedočimo, u negativnom kontekstu, gotovo povijesnoj sezoni požara u Europi. Površine opožarenih područja u zemljama koje su bile najviše izložene toplinskim valovima izražene su u brojkama koje lede krv u žilama. No, požari sami po sebi nisu nikakva novost za Lijepu Našu, pogotovo za obalni dio i otoke koji redovito za vrijeme sezone muku muče s nesavjesnim pojedincima zbog čijeg nemara je medijski prostor ispunjen crnom kronikom. Iako požare vežemo uz turističku sezonu i Jadran unutrašnjost nije imuna na biranje brojeva žurnih službi. Koji je omjer ljudskog faktora i "prirodno" nastalih požara?

"Vrućine izravno utječu na nastanak i brzinu širenja požara. Iako su najugroženija priobalna područja, opasnost je prisutna svugdje. Podaci pokazuju da je samo 10% požara posljedica nesretnog slučaja, dok čak 90% nastaje zbog ljudske nepažnje – bilo da je riječ o nemarno ostavljenoj vatri, bačenom opušku, smeću ili iskrenju tijekom izvođenja radova.

Pozivam građane da, čim primijete požar, odmah obavijeste Centar 112 ili vatrogasce na broj 193. Ako ne mogu sami sigurno ugasiti početni požar, neka se ne izlažu opasnosti od dima i vatre, već neka žurnim službama dovedu sve ključne informacije – točnu lokaciju i podatak jesu li ljudi ugroženi."

U nadi da neće biti potrebe za hitnim pozivima osvrnut ćemo se na još jedan segment djelovanja vatrogasaca i ostalih službi sustava civilne zaštite. Još uvijek se nerado prisjećamo srpnja 2023. godine kada je toplinski val završio izrazito snažnim olujnim nevremenom na našem području. Prvi ovogodišnji utišao se relativno mirno, možemo se samo nadati da će i ovaj postupno proći bez ekstremnih uvjeta, ali ipak poučeni iskustvom "spavamo s jednim otvorenim okom". Kako građani mogu svojim postupcima i ponašanjem pomoći žurnim službama u slučaju olujnih nevremena?

"Posljednjih nekoliko godina svaka nagla promjena temperature donese bar jedno olujno nevrijeme. Tijekom 2023. godine imali smo preko 500 intervencija uzrokovanih nevremenom, a ove godine već smo zabilježili jedan takav događaj.

Zbog sve učestalijih ekstremnih pojava, vatrogasci su razradili detaljne operativne planove i dodatno se opremili. Značajan posao na terenu odrađuje i komunalno društvo Svenkom sa svojom tehnikom i ljudstvom. Nabavljeno je novo visinsko vozilo, oprema za rad na visini te specijalizirani alati za otklanjanje posljedica oluja.

Stožer civilne zaštite aktivno prati prognoze te u suradnji s Gradom Sveta Nedelja redovito šalje obavijesti i savjete. Građane molimo za razumijevanje u trenucima kada dođe do nevremena – vatrogasci na terenu prioritete određuju prema stupnju ugroženosti ljudskih života i imovine. U mnogim situacijama manje štete građani mogu i sami sanirati ili preventivno osigurati svoju imovinu prije dolaska oluje." - zaključio je Ivan Štimac.

Ekstremni uvjeti su veliki izazov svima, prognoze pozivaju na oprez, ali spoznaja da je lokalni sustav zaštite i spašavanja na visokoj razini profesionalnosti i spremnosti pruža najvažnije — sigurnost u trenucima kada je najpotrebnije.