Već desetljećima za Svetu Nedelju postoji jedan projekt koji se dugo najavljuje, obećava rasterećenje prometa i bolju povezanost, ali njegova realizacija još uvijek je upitna? Riječ je o projektu županijske ceste Bestovje - most na Savi - Zaprešić – infrastrukturnom pothvatu koji bi mogao promijeniti lokalni prometni krajolik, no pitanje je, nosi li izgradnja i značajne rizike?

Još 2021. godine gradonačelnik Dario Zurovec najavio je ovaj projekt kao ključan za bolju prometnu povezanost županije, a prema planovima Županijskih cesta radovi su trebali započeti početkom 2023. godine s rokom dovršetka od dvije godine. U travnju ove godine ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka potvrdio je završetak Studije utjecaja na okoliš i spremnost idejnog projekta, no do sada konkretnih radova još uvijek nema.

Što se zapravo događa, zašto lokalna zajednica ima ozbiljne primjedbe? Razgovarali smo s dr.sc. Danijelom Mavrić Čeliković i Martinom Đurđek Stričević, članicama građanske inicijative “NE cesti kroz Orešje”, koje su nam pojasnile razloge svog protivljenja, predstavile alternativna rješenja i objasnile kako bi ovakav projekt utjecao na život u Orešju.

Što je sporno?

Nova županijska cesta, u duljini od 7,8 kilometara, samo malim dijelom trase išla bi postojećim cestama, dok bi ostatak obuhvatio izgradnju potpuno novih prometnica. Cesta bi prolazila kroz naselje Orešje u Svetoj Nedelji, gdje je predviđeno i novo kružno raskrižje. Upravo zbog prolaska kroz naselje i ugrožavanja stambenih, poljoprivrednih i prirodnih površina, lokalni stanovnici počeli su se buniti, što je dovelo do osnivanja građanske inicijative “NE cesti kroz Orešje”.

Članice inicijative pojasnile su nam zašto se protive projektu, što ih je potaknulo na okupljanje i što smatraju najvećim prijetnjama koje bi izgradnja ove ceste donijela lokalnoj zajednici: „Radi se o cesti koja dijeli jedno mjesto na pola, prolazi uz kuće, centar mjesta, sportske terene, poljoprivredna zemljišta, posebni ornitološki rezervat. Počeli smo se informirati te shvatili da bi ova cesta donijela mnogo više štete, nego koristi. Mjesto Orešje je jedno od naselja unutar Grada Svete Nedelje. Izrazito je mirno i ljudi s područja cijele Svete Nedelje koriste ovaj zeleni kutak za šetnju oko jezera, vožnju po biciklističkim stazama daleko od gradske gužve. Područje je izrazito kompleksno jer se radi o sklopu osobito vrijednih obradivih zemljišta, sportsko-rekreacijskoj zoni i posebnom ornitološkom rezervatu Sava - Strmec. Također, u neposrednoj blizini su i bunari vodocrpilišta Strmec, a koji opskrbljuju Zagreb. Cesta je trebala voditi do hidroelektrane i kao takva je upisana u koridor koji je prvenstveno određen najpovoljnijom lokacijom za hidroelektranu. Od hidroelektrane se odustalo pa tako više nema razloga da se inzistira na cesti koja je izgubila prvobitnu namjenu. Želimo naglasiti da inicijativa nije protiv razvoja grada Svete Nedelje, niti poboljšanja prometne povezanosti, dapače, samo kroz konstruktivne, održive prometne projekte. Lokacija same prometnice je apsolutno neprihvatljiva stoga smo i više puta upućivali vlastita prometna rješenja na više adresa. Rješenja ima, ali nedostaje političke volje“, poručuju.

Posebno ih zabrinjava i najava iz Studije o utjecaju na okoliš da bi uz prometnicu mogle niknuti nove građevinske zone. „To smatramo neprihvatljivim. Negativan utjecaj će svakako osjetiti cijela Sveta Nedelja jer njezine prometnice ne mogu podnijeti nova povećanja prometa“, dodaju.

Nepovjerenje u institucije

Inicijativa je prikupila više od 750 potpisa podrške. „Osim stanovnika grada Svete Nedelje imamo i podršku od aktivnih lokalnih političara uključujući i samog gradonačelnika gospodina Darija Zurovca.”

Do sada su se obratili Gradu Sv. Nedelja, Zagrebačkoj županiji, Zavodu za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije, JU Zelenom prstenu Zagrebačke županije te Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, ali odgovori su rijetko stizali.

„Od svih spomenutih institucija najveći odaziv i potporu imamo od gradonačelnika Zurovca s kojim smo imali sastanak zimus, što s inicijativom, što na građanskom zboru u Orešju. On nas je podržao te je grad i sam upućivao primjedbe na Studiju te u dva navrata prijedloge prilikom izmjena prostornih planova Zagrebačke županije.”

Od ostalih institucija odgovor su dobili samo od JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, i to tek nakon drugog pokušaja, kao reakciju na dopis Europskoj komisiji. „Ono što nas je iznenadilo je da ni jedna od nadležnih institucija tijekom cijelog procesa nije tražila suglasnost niti mišljenje JU Zeleni prsten, čiji je primarni zadatak očuvati i zaštititi prirodna staništa poput Sava-Strmec rezervata“, ističu članice inicijative.

Ipak, najviše zabrinjava nedostatak transparentnosti oko samog projekta. „Tražili smo reviziju, naglašavali negativne posljedice na stanovništvo i okoliš te upućivali vlastita prometna rješenja. No, nikako ne možemo dobiti odgovor u kojoj je fazi projekt, financira li se EU novcem i zašto je ravnatelj ŽUC-a u travnju 2025. putem medija najavio da je Studija već prihvaćena i da se već praktički mogu prijaviti za lokacijsku dozvolu“, dodaju.

Apel Bruxellesu

Nedavno su uputili apel i Europskoj komisiji, upozoravajući da bi izgradnja županijske ceste kroz Orešje devastirala posebno zaštićeno područje prirode.

„Cesta bi prolazila kroz Posebni ornitološki rezervat Sava–Strmec i Natura 2000 područje, ugrožavajući preko 150 vrsta ptica i mnoge strogo zaštićene vrste šišmiša, leptira, riba i vodozemaca. Ona bi podijelila rezervat na dva dijela, a prateća industrijalizacija dodatno bi narušila prirodu“, ističu iz inicijative.

Posebno problematičnim smatraju i činjenicu da se projekt navodno sufinancira iz EU fondova, iako ugrožava područje koje se istim tim sredstvima paralelno štiti. Stoga traže zaustavljanje projekta, novu procjenu područja i izmjenu trase.

Europska komisija je reagirala na njihov apel. Naglasili su kako se projekt može odobriti samo ako se utvrdi da neće imati negativan utjecaj na integritet područja te podsjetili da države članice moraju spriječiti pogoršanje staništa i uznemiravanje zaštićenih vrsta.

„Naveli su da je, prema dostupnim informacijama, postupak ocjene utjecaja projekta na područje Natura 2000 i zaštićene vrste još u tijeku pa nije moguće zaključiti da je došlo do povrede prava EU.” Komisija je građanima preporučila da svoje primjedbe upute Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Ekološka vrijednost rezervata

Cesta bi, dakle, prema planu, prolazila kroz posebno zaštićeno područje. „Rezervat Sava – Strmec klasificiran je kao posebni ornitološki rezervat i svrstan u područja od nacionalnog značaja. Na području od 269,92 hektara potvrđeno je prisustvo preko 150 vrsta ptica, mnoge od njih strogo zaštićene i u europskim razmjerima ugrožene. Važnost rezervata nije samo u ptičjim vrstama, već i u ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima poput poplavnih šuma crne johe i poljskog jasena“, naglašavaju.

Podsjećaju da se rezervat naslanja na rijeku Savu, koja je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000. „Posebno se prati očuvanje osam ugroženih vrsta riba. Ovdje urbanizacija još nije uzela maha, a naplavno područje s očuvanim riječnim otocima postalo je oaza za životinjski svijet.“

Nelogičnosti u Studiji

Aktivisti tvrde da je Studija utjecaja na okoliš puna propusta i nelogičnosti. Posebno naglašavaju činjenicu da je postupak procjene utjecaja na okoliš potrebnim ocijenilo samo jedno tijelo – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

„Kako je moguće da se u studiji navodi brzina kroz naselje Bestovje, a kroz to naselje cesta uopće ne prolazi? Kako je moguće paradoksalno objašnjenje da će biciklističke i pješačke staze uz cestu pridonijeti sigurnosti, kad je upravo ta cesta nesigurnost?“, pitaju se.

Posebno im je sporna tvrdnja da u zoni analize od 200 metara s obje strane prometnice nema niti jedne ugrožene vrste. „Zar nije nevjerojatno da u jednom rezervatu ni jedna zaštićena vrsta nije pronašla optimalne uvjete za život?“

Zaključuju da bi cesta donijela onečišćenja, uništavanje vegetacije i uvjeta za biljni i životinjski svijet, negativan utjecaj na stanovništvo i kvalitetu života, onečišćenje zraka, buku kao i otežano korištenja postojećih prometnica.

Ipak, prema informacijama koje nam je prenijela inicijativa, nadležno Ministarstvo u međuvremenu je izdalo nacrt rješenja Studije u kojem se ona prihvaća, ali uz obvezu provođenja niza mjera i dodatnih elaborata.

Šteta za poljoprivredu

Osim prirode, projekt bi, upozoravaju, ozbiljno pogodio lokalne poljoprivrednike. Prema njihovim podacima, najmanje četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva bila bi direktno ugrožena, a trasa ceste planirana je preko gotovo 39 hektara osobito vrijednog obradivog tla (P1) – najkvalitetnijeg zemljišta u ovom kraju.

„Najveći dio ove vrijedne površine nalazi se na istočnom dijelu Orešja, gdje obitelji već desetljećima obrađuju zemlju. Među njima je i OPG Oršić, koji se više od 20 godina bavi uzgojem bobičastog voća. Gospodin Oršić jasno kaže – ruta planirane ceste prolazi kroz same nasade, dijeli plantaže, onemogućava pristup i zabranjuje vožnju poljoprivrednim strojevima."

Iz inicijative upozoravaju da bi takav scenarij značio gašenje gospodarstva, gubitak radnih mjesta i kraj jedne uspješne domaće poljoprivredne priče.

Prometna apsurdnost

I dok Studija o utjecaju na okoliš naglašava kako je cilj projekta rasterećenje prometne mreže u Zaprešiću, iz inicijative „NE cesti kroz Orešje“ tvrde da bi Sveta Nedelja dobila upravo suprotno - prometni kolaps u Svetoj Nedelji. „Glavne prometnice Svete Nedelje grcaju u prometu, a mogućnosti za proširenje istih ne postoje. Cestovna infrastruktura je prilagođena potrebama male sredine i ne može podnijeti nove priljeve“, kažu.

Posebno paradoksalnim smatraju činjenicu da u Stručnoj podlozi cestovnog prometa Zagrebačke županije iz 2024. upravo prometnice Svete Nedelje ocjenjuju opterećenima, a onda ih se ovakvim projektom dodatno opterećuje.

Studija predviđa i usporavanje prometa kroz naselje, no iz inicijative pitaju – nije li to suprotno svrsi ovakve ceste? „Ne gubi li se onda pravi smisao jedne prometnice koja bi trebala osigurati protočnost i rasterećenje, a ustvari dobivamo cestu koja odjednom usporava i nailazi na prometni zastoj?“

I tu otkrivaju još jedan apsurd – cesta, tvrde, zapravo ne vodi nikuda. „Projekt završava na Staroj cesti u Orešju. To je jedna važna cesta za naselja koja je koriste, no ona je samo to – seoska cesta s vrlo ograničenim pristupima i izlazima.“

U svojim dopisima Županiji detaljno su opisali problematične točke same trase. „Na jednom kraju te ceste je mali rotor, premali da prilikom izlaska iz njega veliko vozilo ne mora prijeći u suprotnu traku, a na drugom je izlaz koji je nepregledan te se ne spaja pod pravim kutem te je ponovno nemoguće velikom vozilu skrenuti u smjeru Samobora, a da ne ulazi u suprotne trake.“

Još jedan problem, dodaju, jest potpuna neizvjesnost daljnjeg pravca kretanja prometa. „Da je daljnji pravac kretanja prometa nepoznat, potvrdili su nam i na javnoj raspravi jer odgovora na to kuda će promet dalje ići – nije bilo.“

Alternativna rješenja

Građanska inicijativa „NE cesti kroz Orešje“ predlaže nekoliko konkretnih alternativnih prometnih rješenja. Njihov prvi prijedlog je napraviti prometnu studiju rasterećenja prometa, a posebno studiju odvijanja prometa nakon spoja sa Starom cestom u Orešju u smjeru Svete Nedelje i Zagreba.

„Tijekom Javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš projektanti su naveli da je rađena prometna analiza tako da se mjerio broj vozila u 24 sata (realnom vremenu) na 3 lokacije: A3 smjer Ljubljana na izlazu prema Sv. Nedelji, Rakitska ulica i ulica bana J. Jelačića. Takva analiza nije adekvatna niti je obuhvatila najfrekventnije prometnice na području grada Sv. Nedelje.”

Kao drugo, predložili su alternativni pravac spajanja Zaprešića i Strmca (Domaslovca). Umjesto dosad predložene ceste, na kojoj je planiran veliki nadvožnjak u Zaprešiću preko Avenije hrvatskih branitelja i željezničke pruge, predlaže se alternativno rješenje. „Naime, u Zaprešiću već postoji drugi nadvožnjak (Sl. 1.) na suprotnoj strani, koji prelazi samo željezničku prugu, čime bi se izbjeglo prelaženje Avenije hrvatskih branitelja. Na gotovo samom kraju Avenije hrvatskih branitelja postoji izlaz na cestu Šibice, koja preko postojećeg nadvožnjaka vodi do Savske ulice. Od tog bi se pravca mogla izgraditi cesta prema Strmcu (Domaslovcu), čime bi se pojednostavilo prometno rješenje i smanjili infrastrukturni zahvati. U Strmcu bi se nova cesta mogla spojiti na Samoborsku ulicu, gdje bi se izgradilo križanje ili kružni tok. Time bi se omogućilo nesmetano prometovanje u više smjerova (Sl. 2.): ravno prema priključku na autocestu A3 u smjeru Slovenije te povezivanje vozila iz pravca Zagreba koja bi se preko ovog križanja ili kružnog toka mogla nastaviti prema Zaprešiću. Nadalje, od spomenutog križanja, skretanjem prema Domaslovcu i prelaskom nadvožnjaka Domaslovečkom ulicom u smjeru Samobora, mogao bi se izgraditi još jedan priključak na autocestu A3, ali s njezine suprotne strane.” Time bi se, tvrde, pojednostavilo prometno rješenje, izbjegao prolazak kroz Orešje i zaštitio rezervat Sava–Strmec.

Kao treći prijedlog podsjećaju da je u izradi državna cesta Bobovica – Prigorje Brdovečko, koja bi mogla spojiti Zaprešić sa Samoborom bez prolaska kroz Orešje i Strmec. „Tijekom lokalnih izbora čak je jedna politička stranka iz Samobora predlagala novi most preko Save kod ‘skela’. To potvrđuje da rješenja ima, a da li ima političke volje - to je pitanje.“

Najave daljnjih akcija

Ako projekt ipak krene, građani poručuju da neće stati. Planiraju daljnje korake, pravne mjere, žalbu EU komisiji, prosvjede.

Članice inicijative “NE cesti kroz Orešje” poručuju da ova građanska inicijativa nije protiv razvoja i gradnje, nego protiv projekata koji su, kako kažu, nelogični, štetni i neodrživi: „Mi smo itekako svjesni da se zapadni dio Grada Zagreba treba rasteretiti i bolje povezati Samobor - Sv. Nedelju - Zaprešić ali ne na ovakav način - preseliti promet u drugi grad. Građani potpisnici peticije protiv ove ceste su pokazali da žele biti aktivni sudionici prilikom donošenja odluka važnih za njihov životni prostor. Inicijativa je pokazala da zna i može pridonijeti novim prijedlozima koji pokazuju da poštujemo i razumijemo potrebitost razvoja infrastrukture, no ujedno poručuje da ceste ne smiju imati prednost nad očuvanjem prirode i kvalitete života.“

Poruka inicijative je jasna: ceste i mostovi ne smiju imati prednost nad očuvanjem prirode, sigurnosti stanovnika i kvalitetom života. Građani žele da se prometni projekti provode na temelju stručnih analiza, s održivim rješenjima koja dugoročno služe lokalnoj zajednici, a ne da se problem jednog grada „prelijeva“ na drugi.

Svi zainteresirani građani mogu pratiti rad i aktivnosti ove inicijative u Facebook grupi „Građanska inicijativa Reci NE cesti kroz Orešje“, gdje se mogu informirati o aktualnim događanjima. Od Grada Svete Nedelje zatražili smo odgovore na pitanja vezana uz ovaj projekt, no do zaključenja teksta oni nisu stigli. I dalje ćemo pratiti razvoj situacije oko projekta županijske ceste Bestovje – most na Savi – Zaprešić, objavljivati novosti te, ukoliko stignu službeni odgovori ili prijedlozi Grada, pravovremeno ih objaviti.